iranvijesti

Mehanizam nadziranja predsjedničkih izbora u Iranu

Predsjednički izbori u Iranu održavaju se svake četiri godine, a jedna osoba može biti na čelu izvršne vlasti samo dva mandata zaredom.  Od 1979. godine održano je 12 krugova predsjedničkih izbora s prosječnom izlaznošću od 67,5 posto, a trinaesti krug predsjedničkih izbora održat će se u petak, 18. juna 2021. godine.

Vijeće čuvara je, prema Ustavu, najvažniji organ za nadzor kvalificiranosti predsjedničkih kandidata. Ovaj nadzorni organ sastoji se od šest fakiha (šerijatskih pravnika) i šest pravnika, od kojih šest pravnika bira Parlament Islamske Republike.

Sastavljači Ustava nastojali su nadoknaditi slabost moći naroda pred vlastima i zvaničnim vladinim snagama (posebno izvršnom vlašću) putem jednog nadzornog organa. Stoga ovaj nadzor ne znači izvanzakonski nadzor i ne predstavlja miješanje u provođenje izbora i odabir kandidata.

Za ovaj krug registrirao se veliki broj ljudi, a na kraju je Vijeće čuvara potvrdilo sedmoricu njih. Postoje važni parametri za kvalifikaciju kandidata, između ostalog jesu li politički aktivni ili religiozni, imaju li menadžersku pozadinu i učinkovitost na prethodnim funkcijama, praktično pridržavanje Ustava, odsustvo kaznene evidencije itd. Upravo zbog toga neke poznate osobe nisu potvrđene, poput bivšeg predsjednika, trenutnog prvog potpredsjednika ili čak nekoliko puta predsjednika Parlamenta, čiji je brat sada član Vijeća čuvara i uložio je velike napore da kvalificira svog brata, međutim, nije mogao dobiti saglasnost većine članova Vijeća. Bez obzira na to koje su stranke, struje i pojedinci kvalificirani ili ne, treba čestitati nadzornim institucijama Islamske Republike Iran na ovom stupnju nezavisnosti, preciznosti, nepristrasnosti i legalizma.

S tim u vezi, neki mogu krivo pomisliti da su principi nadzora Vijeća čuvara u iranskom ustavu nedemokratski i da postoje samo u ustavu ove zemlje. No, treba postaviti i analizirati pitanje postoje li slične institucije u drugim zemljama, posebno zemljama s demokratskom strukturom, ili ne?

 

Postoji li u zemljama s demokratskim uređenjem institucija slična Vijeću čuvara?

U većini zemalja postoje pravne vlasti koje nadziru izbore. “Vijeće čuvara” u Islamskoj Republici Iran, “Ustavni sud” u Turskoj, “Monetarni arbitar” u Egiptu, “Ustavno vijeće” i “Vrhovni sud pravde” u Francuskoj, “Ustavni sud” u Njemačkoj, “Zastupnički dom ” i “Senat u Sjedinjenim Državama”,” Donji dom” u Velikoj Britaniji i “Ustavni sud” u Rusiji obavljaju tu ulogu nadzora. Prema tome, slično Vijeću čuvara Ustava Irana, u drugim zemljama također postoje institucije koje se nazivaju vijećima ili sudovima čiji je zadatak nadzirati ispravnost izbora. Jedina je razlika u tome što u drugim zemljama taj nadzor na kraju ide na Ustavni sud, Vrhovni sud pravde, Ustavno vijeće, Vrhovni sud zemlje ili neku  drugu sličnu instituciju koja donosi konačnu odluku i ne odgovara za nju niti jednom pojedincu niti  instituciji.

Naprimjer, u Francuskoj, da bi kandidat bio prepoznat kao predstavnik naroda, potrebno je da ga potvrdi oko 500 zastupnika – bilo da su zastupnici parlamenta ili vijeća itd, drugim riječima da potpišu njegovu nadležnost.  Prema zakonu, ovih 500 osoba mora biti iz najmanje 30 različitih pokrajina zemlje, a iz svake pokrajine ne može se prikupiti više od 50 potpisa. Stoga se samo one osobe mogu nominirati kao kandidati koje su već prije pokazale svoju kompetenciju na državnom nivou. Francuzi vjeruju da ova potvrda kompetencije sprečava pojavu onoga što oni nazivaju “padobrancima”, to jest pojedinaca koji se iznenada pojave u političkoj areni i dobiju glas naroda.

Na kraju se može zaključiti da nema sumnje u postojanje nadzornog organa u zemljama s demokratskim uređenjem, samo je priroda tih institucija različita, što također ovisi o političko-pravnoj strukturi zemalja.

Inače, iranski ustav progresivniji je od mnogih zemalja koje za sebe tvrde da su demokratske. Naprimjer, zakonodavac je predvidio da će šef pravosuđa možda htjeti da učestvuje na predsjedničkim izborima (što se dogodilo u ovom krugu), i ako ostavi sukobe u toj sferi  toj vlasti ili Vrhovnom sudu, koji djeluje pod ingerencijom te vlasti, izazvat će krive pretpostavke u svijesti ljudi, stoga je predvidio jedan nezavisni organ za taj posao koji nije zavisan ni o jednom od tri stuba vlasti i koji odlučuje nezavisno.

Na ovim izborima, na vrhu liste kandidata koje je odobrilo Vijeće čuvara nalazi se šef pravosuđa Ebrahim Raisi, kojeg smatraju favoritom za nasljeđivanje aktuelnog predsjednika Hassana Rouhanija.

Na listi su i bivši šef Revolucionarne garde i trenutni sekretar Vijeća za utvrđivanje ekspeditivnosti Mohsen Rezaei, bivši glavni nuklearni pregovarač Saeed Jalili i guverner Centralne banke Abdolnaser Hemmati.

Ostala tri odobrena kandidata su poslanik Amirhossein Ghazizadeh-Hashemi, zastupnik Alireza Zakani i bivši potpredsjednik Mohsen Mehralizadeh.

Izvor  pisjournal.NET

Show More

Related Articles

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button