BALKAN

Al-Sisi Se Naoružava

Samo između 2019. i 2020. godine Kairo je potpisao ili pristao na kupovinu oružja s Italijom, Njemačkom i Rusijom za približnu vrijednost od 13,5 milijardi eura. Sporazum koji je izazvao najviše zabrinutosti jeste onaj koji uključuje Italiju, što je zauzvrat izazvalo ozbiljne probleme u nekim sektorima te evropske zemlje. S procijenjenom cijenom od 10 milijardi, mogao bi postati najveći posao u historiji Egipta.

Al-Sisi se naoružava – Otkako je Abdel Fatah al-Sisi položio zakletvu kao predsjednik Egipta sredinom 2014. godine, privilegije moćnih oružanih snaga zemlje proširene su bez presedana. Vojska, jedna od najvećih i najteže naoružanih na cijelom Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, uložila je velike napore da se naoruža i pokrenula je beskrajne operacije na Sinajskom poluotoku u sklopu borbe protiv “džihadističkog terorizma”.

Samo između 2019. i 2020. godine Kairo je potpisao ili pristao na kupovinu oružja s Italijom, Njemačkom i Rusijom za približnu vrijednost od 13,5 milijardi eura. Sporazum koji je izazvao najviše zabrinutosti jeste onaj koji uključuje Italiju, što je zauzvrat izazvalo ozbiljne probleme u nekim sektorima te evropske zemlje. S procijenjenom cijenom od 10 milijardi, mogao bi postati najveći posao u historiji Egipta. Afrička je zemlja 31. decembra dobila prvu italijansku fregatu od njih dvije dogovorene u sklopu ovog velikog sporazuma, kako je najavio glasnogovornik egipatske vojske.

“Al-Sisi oružane snage vidi kao bitan dio regionalnih ambicija zemlje, a njezinu modernizaciju kao nacionalni prioritet. Vojske su veliki garant svog režima, a robusna i ekspanzivna nacionalna odbrambena politika kombinirana je s proširenjem njihovih ovlasti u civilnoj sferi”, tvrde egipatski analitičari za odbrambena i sigurnosna pitanja.

Ono što iznenađuje jeste da, iako ima jednu od najvećih vojski u regiji i unatoč svojoj predanosti naoružanju, vojna potrošnja Egipta u prosjeku među najnižima je u tom području. Po broju vojnog osoblja (439.000), u regiji ga nadmašuje samo Iran (610.000) i znatno je iznad Turske (355.200) i Saudijske Arabije (227.000). Međutim, egipatski vojni budžet jedva čini 1,2 posto BDP-a, u poređenju s 8 posto za Saudijsku Arabiju ili 2,3 posto za Iran i 2,7 posto za Tursku.

Od 2014. godine taj je budžet nominalno porastao za 68 posto, ali, ne uzimajući u obzir utjecaj inflacije, stvarna je potrošnja pala za 24 posto. Al-Sisijeva trka u naoružanju također se podudara s razvojem agresivne politike štednje. Samo u posljednjih pet godina Egipat je morao biti spašen dva puta, posljednji put prošle godine, a od MMF-a je dobio zajmove od 17,9 milijardi eura.

Globalni indeks vojne moći objavljen 2020. godine

Studija Međunarodnog instituta za mirovne studije u Stockholmu (Sipri) zaključuje da postoje duboke nedosljednosti između podataka koje je objavio Kairo i ugovora o otkupu oružja, postavljajući ozbiljna pitanja o tome ko plaća ili kako se ovo preoružavanje zapravo provodi.

Službeni vojni budžet zemlje ne uključuje više od 1.000 miliona eura koje godišnje prima od SAD-a u smislu vojne pomoći. Studija Sipri procjenjuje da gotovo 60 posto proračuna odlazi na plaće i naknade osoblju. S preostalih 40 posto, Kairo bi trebao pokriti vojna ulaganja i kupovine, a s obzirom na napredak nedavne nabavke oružja, troškovi održavanja rastu u nebo. Brojevi se jednostavno ne slažu, naglašava se u izvještaju.

Dolazak Al-Sisija također je doveo do promjene u portfelju dobavljača. Izvještaj naglašava da je oko 75 posto uvoza oružja dolazilo iz SAD-a između 2000. i 2009. godine, a gotovo sigurno plaćeno je uz pomoć Washingtona. U sljedećem desetljeću kupovina oružja u Egiptu skočila je od 2016. godine pa je ova država postala treći najveći uvoznik oružja na svijetu. Tada se težina Sjedinjenih Država kao dobavljača oružja drastično smanjuje u korist Njemačke, Kine, Francuske, Italije i Rusije.

“Vjerovatno se djelomično finansiraju otplatom inostranih zajmova, izvanproračunskim prihodom od vojske ili stranom i vojnom pomoći”, objašnjava Alexandra Kuimova, autorica Siprijeve studije, ponavljajući glasine koje sugeriraju da je “pomoć iz Zaljeva mogla podržati ove kupnje, premda to nijedna država nije službeno potvrdila”.

Izvor

Show More

Related Articles

Back to top button